Rast svih organizama ograničen je i ovisi o količinama pristupačne hrane. Za biljke to su biljna hraniva koja se dodaju različitim načinima i modelima gnojidbe.

 

 

Svaka kulturna biljka za svoj rast i razvoj ima određene zahtjeve u opskrbi biljnim elementima. Sve te elementekulturne biljke uglavnom koriste iz tla. Da ne bi došlo do poremećaja ravnoteže biljke, tla i okoliša, gnojidbom možemo osigurati potrebne količine određenih biljnih hraniva, vraćajući te iste elemente u količini koju je potrošila ili iznesla određena kulturna vrsta.

Stoga je i zadaća gnojidbe (Butorac, 1999.) reguliranje hranidbenog režima da se osigura dobivanje visokih i postojanih prinosa najbolje kakvoće, te istodobno očuvanje, i po mogućnosti, povećanje plodnosti tla.

 

 

Svako biljno hranivo ima i sasvim određenu fiziološku ulogu u biljci, u slučaju nedostatka pojavljuju se i tipični znakovi nedovoljne ishrane ili gladovanja za tim hranjivom.

Osnovna podjela biljnih hranjiva odnosi se na količinu potreba za razvoj i rast, radi toga biljna hranjiva dijelimo na:

 

1. BIOGENE MAKROLEMENTE (potrebni su u većim količinama)

2. BIOGENE MIKROELEMENTE (potrebni su u manjim količinama)